Glavni donator

Baner crtica
Baner crtica

Potpora projektu

Podupiru - Donatori

Međimurska županija
Gornji Mihaljevec

 

Odbili dati potporu

Čakovec
Prelog

 

Oglušili se na poziv

Gradovi:
  • Mursko Središće
Općine:
  • Belica
  • Dekanovec
  • Domašinec
  • Donja Dubrava
  • Donji Kraljevec
  • Donji Vidovec
  • Goričan
  • Kotoriba
  • Mala Subotica
  • Nedelišće
  • Orehovica
  • Podturen
  • Pribislavec
  • Selnica
  • Strahoninec
  • Sveta Marija
  • Sveti Juraj na Bregu
  • Sveti Martin na Muri
  • Šenkovec
  • Štrigova
  • Vratišinec

 

Mrežna stranica Projekta

Bankarske usluge

Pitanje: Svatko od nas se u životu susreće s nizom financijskih usluga, no ponekad za potrebne informacije treba pitati na razne strane. Potrošači nemaju jednu kompletnu sliku o tome koje su im financijske usluge potrebne i dostupne, te pod kojim ih uvjetima mogu ostvariti.

 

Odgovor: Naravno, u svakoj banci ćemo od službenika ili putem brošura dobiti informacije, a sve potrebno se nalazi i na internetskim stranicama davatelja financijskih usluga, ali praksa pokazuje da potrošači to ne čitaju niti se pravilno informiraju, a službenici u financijskim institucijama potrošačima-klijentima kažu samo ono što će ih privući da postanu klijenti, često prešute ili „zaborave“ istaknuti i moguće probleme pri konzumiranju financijskih usluga .

Pitanje: Danas govorimo o bankovnim računima kao financijskom proizvodu koji nude banke. O čemu je zapravo riječ?

Odgovor: Riječ je o svima poznatim terminima; tekući račun, žiro račun, devizni račun i štednja tj. štedna knjižica.

Pitanje: Da krenemo od tekućeg računa!

Odgovor: TEKUĆI RAČUN je račun na kojem se kronološki knjiže odobrenja i zaduženja proizašla iz poslovnog odnosa banke i njezina komitenta, s povremenim obračunima dugovnih i potražnih stavki. Sredstva se na tekući račun slijevaju uplatama gotovine, virmanskim-doznakama, naplatama vrijednosnih papira i stavljanjem kredita u tečaj. Korisnik tekućeg računa može ući u dugovni saldo do visine odobrenog kredita. Tekući računi nose kamatu. Tekući računi se koriste za obavljanje transakcija, vršenje plaćanja u zemlji i inozemstvu, tzv. transferi novca. Mogu se koristiti za različite vrste uplata i isplata i za mjenjačke poslove. Tekući račun je u stvari jedna vrsta bankarske osobne karta potrošača-klijenta : prateći račune potrošača, banka može  vidjeti kakvo je njegovo financijsko stanje.

Pitanje: Znači li to da ja mogu imati samo jedan tekući račun?

Odgovor:  NE! Potrošači u Hrvatskoj imaju pravo imati više otvorenih tekućih računa u različitim bankama. Tekući računi se otvaraju putem ugovora s bankom i na isti način zatvaraju. Svi zaposleni građani-potrošači su dužni otvoriti tekući račun u bilo kojoj banci kako bi mogli primati svoje mjesečne dohotke odnosno plaće. Znači ako radite morate imati otvoren najmanje jedan tekući račun kako bi mogli primati plaću.

Pitanje: A što je onda žiro račun? Ima li razlike između tekućeg i žiro računa?

Odgovor:  Ima, dakako. Žiro račun je račun preko kojeg vlasnik računa plaća svoje obveze i preko kojeg naplaćuje svoja potraživanja. Saldo žiroračuna mora uvijek biti aktivan (vlasnik može raspolagati samo sredstvima s potražne strane računa). Fizičke osobe (potrošači) otvaraju svoje žiroračune kod banaka i podliježu nadzoru po osnovi obveza građana.

Žiro-račun namijenjen je za potrebe tekućeg poslovanja poslovno sposobnih domaćih fizičkih osoba čiji se prihodi od samostalnog rada, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske, moraju evidentirati putem žiro-računa.

Znači izvori prihoda na žiro računu mogu biti od slobodne i stvaralačke djelatnosti, honorarni ili dopunski rad, prihodi od zakupa ili najma nekretnina i pokretnina, rad po ugovor o djelu kao i rad preko studentskog ugovora te prihodi od imovine i imovinskih prava. Vlasnik računa može osim uplate i isplate sredstava obavljati plaćanja u korist računa sudionika platnog prometa te obavljati prijenos na drugi račun.

Pitanje: A devizni račun je račun s devizama, jeli tako?

Odgovor: Devizni račun je ustvari tekući račun koji kod banke vodi potrošač u stranoj valuti.

Devizni račun mogu otvoriti domaće i strane fizičke osobe sa stalnim ili povremenim primanjima. Na deviznom računu vodi se priliv deviznih sredstava od plaća, mirovina, renta, invalidnina, individualnih bezgotovinskih uplata, pojedinačnih gotovinskih uplata, prijenosa i dr.

Devizni račun se vodi u svim valutama po tečajnici HNB-a.

Pitanje: A što je to „trajni nalog“?

Odgvor: Trajni nalog podrazumijeva ugovorni odnos između vlasnika računa i Banke, prema kojem vlasnik računa daje ovlasti Banci da u njegovo ime i za njegov račun obavlja redovita plaćanja, u jednakim ili različitim iznosima sukladno ugovorenim uvjetima plaćanja.

Trajni nalog mogu ugovoriti svi klijenti koji u Banci imaju otvoren tekući, žiro, devizni ili kunski štedni račun po viđenju. Nalog se ugovara u banci.

Pitanje:

Posebno starija populacija potrošača raspolaže sa štednim knjižicama, jeli to bankovni račun ili neki drugi oblik bankarskog poslovanja?

Odgovor: Štednja je izraz koji se u nas upotrebljava za novčanu štednju građana.

Štednja se koristi za investiranje. Ako osoba ili sektor više investira nego što štedi, tada ostvaruje financijski manjak. U obrnutom slučaju ostvaruje financijske viškove. Na financijskom tržištu novčana štednja se ulaže u tzv. financijske investicije.

Štedni ulog je podvrsta ugovora o depozitu pri kojem banka potrošaču izdaje štednu knjižicu.

Štedna knjižica može biti izdana samo na ime određene osobe ili na donositelja. U štednu knjižicu unose se podaci o svim uplatama, odnosno podizanjima novca. Ti podaci u štednoj knjižici imaju svojstvo dokazne isprave u pogledu stanja potraživanja potrošača od banke.

Ugovorna odredba upravljena na odricanje takvog svojstva štednoj knjižici ništavna je. Na uloge na štednju banka je dužna potrošaču plaćati kamatu.

U pogledu deponentove - potrošačeve mogućnosti svakodobnog raspolaganja svojim potraživanjem, ulozi na štednju mogu se podijeliti na uloge po viđenju, oročene s otkaznim rokom i oročene bez otkaznog roka. Bankarska eventualna naknada za obavljanje poslova ex lege nije predviđena.

Informacije o Projektu

Baner crtica

Medijski pokrovitelji

Baner crtica

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player
Baner crtica
Baner crtica

Završno izvješće o projektu